CEPS izdao studiju “Društveno preduzetništvo u funkciji razvoja Crne Gore”


U izdanju CEPS-a, iz štampe je izašla studija “Društveno preduzetništvo u funkciji razvoja Crne Gore”, autora Anta Jankovića. Radi se o prvoj, sveobuhvatnoj studiji u Crnoj Gori koja prikazuje samu suštinu koncepta društvenog preduzetništva, primjere dobre prakse iz zemalja u kojima je koncept zaživio kao i potencijal za razvoj društvenog preduzetništva u Crnoj Gori (institucionalni okvir, mehanizme podrške, analizu postojećeg stanja, ključne preporuke…). Jedino istraživanje koje je kod nas rađeno na ovu temu jeste studija iz 2006. g. “Socijalna ekonomija u Crnoj Gori”, čiji je izdavač Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

Studija se sastoji iz tri dijela: I RAZUMIJEVANJE KONCEPTA (u kome su predstavljene osnovne informacije o porijeklu i suštini koncepta), II SOCIJALNA PREDUZEĆA U SVIJETU (u kome je predstavljen koncept na nivou EU i globalno, sa posebnim osvrtom na oblike organizovanja organizacija socijalne ekonomije, potencijalne izvore finansiranja i uspješnu upravljačku strukturu socijalnih preduzeća. Na kraju ovog dijela predstavljen je koncept socijalne ekonomije na primjerima Bugarske, Italije i Slovenije) i III SOCIJALNA EKONOMIJA U CRNOJ GORI (u kome je dat osvrt na institucionalni okvir za razvoj socijalne ekonomije, potencijalne mehanizme, analizu postojećeg stanja i ključne preporuke za razvoj sektora).

Studija pokazuje da su ciljevi socijalne ekonomije u potpunosti inkorporirani u svim strateškim dokumentima Crne Gore, i da se radi o konceptu koji je razvijen u većini zemalja EU, sa ciljem da se prevaziđu oni strukturni problemi u ekonomiji koje ni tržište, ni država, nisu u stanju sami da riješe. U njoj je dat prikaz stanja socijalne ekonomije u Crnoj Gori, sa preporukama za razvoj ovog koncepta, kao i odgovori na ključna pitanja koja su se javljala kada je u pitanju razvoj društvenog preduzetništva kod nas, poput tipova organizacija socijalne ekonomije, modela finansiranja i uspješne upravljačke strukture socijalnih preduzeća.

Razvoj socijalne ekonomije može se direktno odraziti na povećanje zaposlenosti, veću inkluziju marginalizovanih grupa, veći dohodak po glavi stanovnika i rješavanje različitih društvenih problema koje postojeći sistem ne može riješiti. U konceptu društvenog preduzetništa treba se prepoznati model koji će ponuditi nove načine adresiranja i rješavanja ovih problema, navodi autor studije.

Kako se navodi u studiji, za razvoj koncepta društvenog preduzetništva nisu potrebna velika budžetska izdvajanja, iz razloga što već postoje različiti mehanizmi podrške, već razvoj institucionalnog okvira i usaglašavanje podsticajnih mjera koje Vlada već sprovodi u dijelu zapošljavanja, razvoja malih i srednjih preduzeća, ruralnog razvoja, integracije osoba sa invaliditetom i sl.

Zalaganje za razvoj socijalne ekonomije znači posvećenost potpunom korišćenju raspoloživih resursa, većoj zaposlenosti, smanjenju socijalne isključenosti i siromaštva, pravdi, humanosti i harmoničnom društvu, dodaje autor.

Ako bismo prenijeli podatke o uticaju socijalne ekonomije sa EU na Crnu Goru, to bi značilo najmanje 14,000 novih radnih mjesta u zemlji, i to prije svega iz segmenta teško zapošljivih lica i lica koja potiču iz manje razvijenih opština u Crnoj Gori. S druge strane, ako bi nivo socijalne ekonomije dostigao stepen razvoja kao što je to slučaj sa Irskom i Holandijom, onda bi ovaj dio ekonomije mogao obuhvatati čak 20-22,000 zaposlenih (9- 9,50% radno aktivnog stanovništva)

Studija je objavljena u 200 primjeraka zahvaljujući podršci Erste banke AD Podgorica i Glavnog grada Podgorica. Elektronsku verziju studije možete preuzeti sa sljedećeg linka.