Kako do ravnomjernog ekonomskog razvoja?


Ekonomski razvoj se ne odvija istim intenzitetom u svim dijelovima Crne Gore. Razlike u nivou ekonomskog razvoja direktno se odražavaju na nivo zaposlenosti. Eliminacija regionalnih razlika u zapošljavanju je strateški cilj s obzirom da je aktiviranje ljudskih resursa bitan preduslov za brz ekonomski i ukupni razvoj zemlje. Razvoj socijalne ekonomije može se direktno odraziti na povećanje zaposlenosti, veću inkluziju marginalizovanih grupa, veći dohodak po glavi stanovnika i rješavanje različitih društvenih problema koje postojeći sistem ne može riješiti.

Brži razvoj pojedinih regiona zahtijeva razvoj odgovarajućih oblika SE koji podstiču zapošljavanje onih grupa koje nisu dovoljno konkurentne na otvorenom tržištu, aktiviranje potencijalnih ekonomskih resursa i zadovoljavanje specifičnih potreba lokalne zajednice u oblasti proizvodnje i usluga.

Razvoj socijalne ekonomije treba biti više snažno podržan od strane Vlade i drugih institucija. Ključni impuls može se obezbijediti uključivanjem svih aktera na regionalnom i nacionalnom nivou u proces donošenja i usklađivanja propisa, kao i razvoj mehanizama podrške.

Socijalna inkluzija, smanjenje siromaštva, deinstitucionalizacija socijalne zaštite, ruralni razvoj i zapošljavanje ugroženih grupa nisu područja s visokom profitabilnošću i biće jako teško pronaći investitore da zajedno sa državom rade na rješavanju ovih pitanja. Stoga, neophodno je razviti institucionalni okvir za razvoj socijalne ekonomije, koji je u skladu sa praksama i standardima zemalja EU, i unaprijediti efikasnost postojećih socijalnih fondova, podržavajući različite društvene inicijative koje su usmjerene na ostvarivanje društvenih prioriteta definisanih ključnim nacionalnim strategijama u ovoj oblasti.

Razvoj socijalne ekonomije u Crnoj Gori ne zahtijeva velika budžetska izdvajanja ili promjena sistema upravljanja, već uvođenje novih mehanizama usmjerenih na usklađivanje ponude i tražnje na tržištu. Socijalna ekonomija može igrati značajnu ulogu u posredovanju između korisnika (ugroženih grupa) i različitih socijalnih i razvojnih institucija.

Potrebno je povećati nivo razumijevanja socijalne ekonomije i društvenog preduzetništva na različitim nivoima (regionalno, nacionalno i lokalno) i povećati kapacitet i znanje u cilju postizanja održivog razvoja, kao i bolje raspodjele, efikasnosti i efektivnosti[1] raspoloživih sredstava. Zalaganje za razvoj socijalne ekonomije znači posvećenost potpunom korišćenju raspoloživih resursa, većoj zaposlenosti, smanjenju socijalne isključenosti i siromaštva, pravdi, humanosti i harmoničnom društvu.

Stoga, u konceptu društvenog preduzetništa treba prepoznati strategija koja će ponuditi nove načine adresiranja i rješavanja ovih problema. Razvoj socijalnih preduzeća predstavlja jedan od načina da se ispune uslovi koje Evropska unija postavlja pred nas a odnose se na jednak pristup zapošljavanju i socijalnim uslugama. Organizacije civilnog društva u društvenom preduzetništvu takođe mogu pronaći nove izvore finansijske održivosti.

[1] Efikasnost znači raditi stvari na pravi način, brzo i kvalitetno, a efektivnost znači raditi prave stvari.  Definicija efikasnosti: djelotvornost poslovanja, odnosno sposobnost ostvarivanja rezultata i ciljeva poslovanja. Efikasnost: ispravan rad – postupak. Efektivnost: Napraviti pravu stvar – rezultat. Izvor: EduCentar, Znate li razliku između pojmova efikasnost i efektivnost? 2014.

* Iz studije “Društveno preduzetništvo u funkciji ekonomskog razvoja Crne Gore”