Nova crnogorska vlada će se suočiti sa nezapamćenim izazovom ublažavanja ekonomskih i socijalnih efekata krize i podsticanja ekonomskog oporavka, ocijenili su iz Svjetske banke i dodali da će biti potrebno pažljivo upravljanje dugom i stroža fiskalna politika.

NEIZVJESNOST

Iz SB su saopštili da je neizvjesnost velika i da se Crna Gora suočava sa fiskalnim i eksternim rizicima.

– Izgledi u velikoj mjeri zavise od toka pandemije kovid-19. Pod pretpostavkom da će se ona javljati samo tokom sljedeće zime i proljeća, očekuje se da se ekonomija Crne Gore brzo oporavi u narednoj godini, sa procijenjenim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,9 odsto, koji će podržati oporavak primitaka od turizma u odnosu na veoma nisku osnovu iz ove godine navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan koji je predstavljen ove sedmice.U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, navodi se da je projektovano da se ukupni gubitak proizvodnje, uzrokovan krizom, u potpunosti oporavi tek u 2022. godini, kada se projektuje rast ekonomije od 4,2 odsto.

– Procjenjuje se da turizam u narednoj godini dostigne 80 odsto, a u 2022. godini 95 odsto prošlogodišnjeg nivoa, što bi podržalo rast izvoza i potrošnje -navodi se u izvještaju pod nazivom „Neizvjestan oporavak”. Projektovano je da očekivano dovršenje prioritetne dionice auto-puta pogura investicije u narednoj godini, ali smanji ukupne investicije u 2022.

– Očekuje se da spoljni disbalansi ostanu na visokom nivou u narednoj godini, ali da u 2022. završetak izgradnje dionice auto-puta i snažniji izvoz u turizmu smanje deficit tekućeg računa na II odsto BDP-a – dodaje se u dokumentu. U SB očekuju da se završetkom krupnih projekata smanji visoka zavisnost investicija od uvoza u Crnoj Gori.

– Izgledi u pogledu zaposlenosti su veoma neizvjesni, budući da zavise od oporavka sektora u kojima je intenzivan angažman radne snage. Brzina oporavka radnih mjesta sa nižim kvalifikacijama će djelimično odrediti koliko brzo će siromašna i ranjiva domaćinstva moći da povrate svoje prihode smatraju u SB. Kako se navodi u dokumentu, uz postojeće politike, očekuje se da se fiskalni deficit smanji na 5,2 odsto BDP-a u narednoj godini, odnosno na 1,6 odsto u 2022, kada dođe do znatnogpada kapitalnih izdataka nakon završetka izgradnje dionice auto-puta i oporavljanja prihoda.

SMANJENJE DUGA

– Kriza je skrenula Crnu Goru sa putanje smanjenja duga i u prvi plan stavila pitanja njegove održivosti, s obzirom na povećanje troškova finansiranja duga. Projektovano je da javni dug sa garancijama dostigne maksimum od 98 odsto BDP-a u narednoj godini, a da potom padne na 93 odsto precizirali su iz SB. Kako su poručili, biće potrebno pažljivo upravljanje dugom i strožija fiskalna politika da bi Crna Gora, kada krene oporavak, stupila na putanju čvrstog i ubrzanog smanjenja duga. U SB smatraju da, s obzirom na globalnu recesiju i neizvjesnosti, može doći do pooštravanja uslova za spoljno finansiranje. Ti rizici se mogu ublažiti samo pažljivim fiskalnim upravljanjem.

– Početak izgradnje druge dionice auto-puta predstavlja rizik po održivost javnog duga. Mada je većina rizika negativna, reforme na planu upravljanja i ekonomskog upravljanja koje je najavila nova skupštinska većina mogle bi dati pozitivan zamah bržem ekonomskom oporavku – dodaje se u dokumentu. U SB smatraju da Crna Gora mora postati otpornija na udare.

– Postizanje toga znači rješavanje unutrašnjih i spoljnih disbalansa i povećanje rasta produktivnosti kako bi se podržao snažan i održiv oporavak. Postojeće neefikasnosti u javnoj potrošnji ostavljaju prostora za prilagođavanje izdataka koje bi moglo da ubrza smanjenje duga kroz, recimo, ubrzanje reforme javne uprave, osnaživanje upravljanja javnim investicijama i nastavak reforme javnih nabavki navodi se u dokumentu. Nasrednji rok bi, kako smatraju u SB, moglo biti neophodno prilagoditi zakon o penzijama fiskalnim kapacitetima Crne Gore i učiniti penzijski sistem održivijim.

SNAŽNE INSTITUCIJE

Iz SB su kazali da su snažne, nezavisne i odgovorne institucije, poput agencija za konkurenciju i sprečavanje korupcije, zatim nezavisno i efikasno pravosuđe i javna uprava koja počiva na sposobnostima, od temeljnog značaja da se osigura odgovorna javna potrošnja i omoguće jednaki uslovi za privatni sektor, što će podstaći preduzetniŠtvo, inovacije i široko zasnovan rast. Intenziviranje napora na jačanju vladavine prava i djelotvornog pružanja javnih usluga, kako smatraju u SB, ne samo da će podržati rast Čiji će glavni nosilac biti privatni sektor, nego će i umanjiti fiskalne ranjivosti i pomoći u stvaranju prijeko potrebnog fiskalnog prostora za izlaženje na kraj sa budućim udarima.

Iz SB su zaključili da Crna Gora sada mora da se nosi sa najdubljom recesijom u dvije decenije. Projekcije ukazuju da će Crna Goni imati najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana, koja se procjenjuje na 12,4 odsto, uglavnom zbog njene velike zavisnosti od turizma.

Izvor: Pobjeda