
21.000 eura godišnje bruto domaći proizvod Crne Gore gubi odlaskom samo jednog mladog čovjeka. Ako se tome doda i novac koji se uloži u obrazovanje, gubitak iznosi preko 50 hiljada eura. To je pokazalo istraživanje Instituta za razvoj i inovacije. Sve je mnogo skuplje ako iz države ode jedan doktor nauka. Insitutut je uradio procjenu gubitaka na osnovu samo jedne osobe, jer kažu da nisu mogli da dođu do tačnih podataka ni za jednu zemlju regiona o tome koliko je mladih otišlo.
Kada jedan mladi, obrazovani čovjek, odlazi iz Crne Gore, sa sobom nosi dva kofera. U jednom je potencijalni bruto domaći proizvod, koji država gubi njegovim odlaskom, a u drugom je novac koji su država i porodica uložili u njegovo obrazovanje. Insititut za razvoj i inovacije izračunao je koliko bi to koštalo Crnu Goru i zemlje regiona. Po čovjeku koji ode, u regionu godišnje najviše gube BDP Crne Gore i Srbije, a nešto manje Sjeverne Makedonije i Albanije. To su zaključili na osnovu tri efekta – direktnog, indirektnog i indukovanog.
NENAD JEVTOVIĆ, INSTITUT ZA RAZVOJ I INOVACIJE:”Direktan efekat je ono što bi ta mlada osoba doprinosila da je zaposlena i da je ostala da živi u Crnoj Gori. I to iznosi negdje oko 17 hiljada eura. Već bi i njemu doprinosila kroz svoju potrošnju, kad ostane mlada osoba potrebno je više frizera, ljekara, automehaničara, profesora. I taj efekat iznosi negdje oko tri hiljade eura svake godine i svi ti ljudi bi ponovo trošili u Crnoj Gori i plaćali porez i javio bi se taj dodatni indukovani efekat od negdje oko 1.300 eura godišnje”.
Osim budućeg izgubljenog doprinosa društvenom proizvodu, mlad čovjek u drugu državu sa sobom nosi i ono što je u njega do tada uloženo. Sve dok mlad čovjek ne napusti zemlju to je investicija, ali kada ode to postaje trošak. Taj trošak najveći je u Srbiji, a zatim u Crnoj Gori. Do tih podataka Institut je došao posmatrajući mladog čovjeka koji je 2000. krenuo u predškolsko, a 2019. diplomirao.

NENAD JEVTOVIĆ, INSTITUT ZA RAZVOJ I INOVACIJE: ”Onaj koji je završio osnovnu školu Crna Gora je u njega uložila oko 11 hiljada eura, onaj koji je završio srednju školu oko 16 i po hiljada, ono što je možda najzanimljivije onaj koji je završio akademske studije Crna Gora kao društvo i njegova porodica uložili su u njega oko 31 hiljadu eura“.
Za doktora nauka – troškovi su mnogo veći.
NENAD JEVTOVIĆ, INSTITUT ZA RAZVOJ I INOVACIJE: ”Kad vaš jedan doktor nauka na podgoričkom aerodromu odlazi iz zemlje, emigrira nosi dva kofera sa sobom – u jednom koferu je sve ono što je bilo ulaganje u njegovo obrazovanje i samim njegovim odlaskom to postaje trošak za Crnu Goru i to kod doktora nauka iznosi 51 hiljadu eura, a u drugoj torbi on nosi potencijalni BDP Crne Gore, nosi oko 21 hiljadu eura“.
U Institutu kažu da su proračun radili po jednom čovjeku, zbog toga što nisu mogli da dođu do tačnog podatka koliko je mladih ljudi otišlo – ni za jednu zemlju Zapadnog balkana.
NENAD JEVTOVIĆ, INSTITUT ZA RAZVOJ I INOVACIJE: ”A posebno je to veliki izazov zbog toga što su tu migracije, posebno sa Srbijom, pa se ne može utvrditi da li je neko u statusu privremene ili stalne migracije iz Crne Gore“.
Dio novca koji država gubi mogao bi se nadoknaditi kroz doznake, odnosno novac koji dijaspora šalje porodici koja je ostala kod kuće. Gotovo kompletan novac odlazi u potrošnju i investicije.
Izvor: TV Prva, ŽURNAL