„Crni labudovi” su svuda oko nas

Da li znamo što znači termin “Crni labud”? Crni Labud je metafora za pojave ili događaje koji su potpuno nevjerovatni i nepredvidivi i koji nas pozitivno ili negativno iznenade, navodi Bizlife.rs. Metafora Crnog labuda ne predstavlja samo “pojavu neočekivanog” već i “odsustvo očekivanog” i ona može imati svoju pozitivnu ili negativnu simboliku. Primjer nagativnog Crnog labuda svakako je globalna kriza 2008. godine, kao i COVID19, kome svi danas svjedočimo. S druge strane, primjer pozitivnog Crnog labuda svakako je pojava interneta, koji je postao naša svakodnevnica, a da je neko prije 100 godina pričao o njegovom nastanku i posljedicama koje će donijeti, malo ko bi mu vjerovao.

U prethodnih nekoliko decenija svjedočili smo brojnim političkim, ekonomskim, tehnološkim i sociokulturološkim promjenama kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Jedna od najvećih žrtava ovih promjena svakako je tržište rada, iz razloga što su društveno-ekonomske promjene uslovile produbljavanje postojećih problema niske radne aktivnosti i visoke nezaposlenosti, što je posebno izraženo kod mladih.

Stopa aktivnosti ukupnog stanovništva je za 10 procentnih poena niža u odnosu na prosjek država članica EU, a slična situacija je i sa stopom nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti mladih je na visokom nivou i konstantno se kreće između 35-40%.

Ono što je za mlade bitno da razumiju jeste da dinamične tehnološke promjene mijenjaju ustaljene obrasce rada i ponašanja. Posljedice tih promjena dominantno će zavisiti od spremnosti mladih da u njima budu aktivni sudionici, da se prilagođavaju promjenama, ali i da unaprjeđuju institucionalni ambijent u kojem rastu, obrazuju se i pripremaju za rad i život.

Zahvaljujući tehnološkim promjenama ostvaren je ogroman napredak, međutim te iste promjene čine svijet u kome živimo sve kompleksnijim. “Nekada je trebalo da prođe više generacija da se promijene uslovi života i rada, a time i znanja i vještine koje su potrebne i tražene. Danas se te promjene dešavaju tokom jednog radnog vijeka i to više puta”, navodi se u studiji UNDP-a “(Ne)zaposlenost mladih u Crnoj Gori: Politike za povećanje zaposlenosti mladih”.

Negativni ekonomski trendovi najviše pogađaju mlade, a posebno one koji su manje obrazovani. Paradigma rada i radnog mjesta ubrzano se mijenja. Mnoge fizičke poslove već odavno preuzimaju mašine, dok razvoj tehnologije, robotike i vještačke inteligencije donosi stvarnost u kojoj napredne mašine mijenjaju čovjeka u mnogim intelektualnim poslovima.
Strah od rasta nezaposlenosti i trenda opadajućeg dohotka postaje dominantak kod mladih jer postaju svjesni da „sigurna radna mjesta” nestaju. Tradicionalna zaposlenost – uz puno radno vrijeme kod jednog poslodavca, duži niz godina – uskoro će postati prije izuzetak nego pravilo, tako da mladi sve više moraju da ulažu u sebe, svoje znanje i vještine, kako bi bili konkurentni na tržištu. Koncept tradicionalnog radnog mjesta i ekonomija zasnovanih na korporacijama zamjenjuje se samozapošljavanjem – freelancingom i pokretanjem sopstvenog biznisa.

„Crni labudovi” iz naslova one priče su svuda oko nas. Nepredvidljivost je sve izraženija. Neizvjesnost je postala jedina izvjesnost, međutim sa promjenama istovremeno se javlja i sve više i šansi, posebno za mlade kreativne ljude. Znanje i inovacije postaju sve značajniji i vrjedniji.

Digitalne tehnologije mijenjaju ukupan biznis model, kapital je dostupniji i jeftiniji, a za mnoge nove kompanije nije dominantno presudan. Brojne start-up kompanije koje danas vrijede milijarde eura nijesu dominantno nastale na kapitalu već na inovacijama i znanju. Velike ekonomske krize dovodile su do nestanka mnogih kompanija i industrija, dok sun eke druge kompanije i industrije nastajale postižući nevjerovatne uspjehe za jako kratko vrijeme (primjer Microsoft-a, Facebook-a, Uber-a, Airbnb-a…). Tako je bilo oduvjek, tako će biti i u godinama koje slijede.

U sektoru digitalnih industrija kreira se na desetine novih zanimanja i hiljade radnih mjesta, a mnoga od njih do nedavno su bila nezamisliva. Takođe, globalno tržište zahvaljujući internetu postaje dostupno svima, tako da je upravo na obrazovanim i talentovanim mladima da iskoriste mogućnosti koje sup red njima. Danas vam je za pokretanje velikog broja biznisa dovoljno da imate smart telefon i računar sa pristupom internetu i da učestvujete na međunarodnom tržištu rada.

NAPOMENA: Ovaj članak nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost CEPS-a i ne mora nužno odražavati stavove Evropske unije.