Omladinsko preduzetništvo i zapošljivost mladih u državnim strategijama

Visok nivo nezaposlenosti mladih smatra se direktnom posljedicom teškog ekonomskog konteksta regiona, ali podjednako i zbog zastarjelih obrazovnih sistema koji ne ispunjavaju potrebe tržišta rada. Izvještaj Svjetske banke naglašava da su mladi, žene i nisko obrazovani u najtežoj poziciji na tržištu rada i da imaju visoke stope neaktivnosti. Drugi izvještaj pokazuje da je skoro 25% mladih u regionu Zapadnog Balkana neaktivno, što znači da nisu zaposleni, obrazovani ili obučeni. Forum mladih Zapadnog Balkana, organizovan u Trstu 2017 godine, identifikovao je mobilnost, inkluziju ugroženih i marginalizovanih grupa i omladinsko preduzetništvo kao ključne oblasti za osnaživanje mladih.

U Strategiji cjeloživotnog preduzetničkog učenja u Crnoj Gori do 2020. godine prepoznat je nizak nivo preduzetničkih znanja, kao i nedostatak preduzetničke inicijative što je posljedica činjenice da sistem obrazovanja u Crnoj Gori još nije u dovoljnoj mjeri razvio lične karakteristike koje čine osnovu preduzetničkog duha. Stoga je kao prvi ključni izazov u Strategiji cjeloživotnog preduzetničkog učenja u Crnoj Gori do 2020. godine predstavljeno snaženje preduzetničke pismenosti kao sastavni dio formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i životne filozofije za sve građane. Jačanje usluga karijerne orijentacije za nezaposlene i zaposlene predstavlja važan dio aktivnih mjera tržišta rada. Njom su obuhvaćeni odrasli, zaposleni i nezaposleni, a posebno neaktivni mladi koji su u većem riziku od nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva.

Položaj žena na tržištu rada je znatno lošiji od položaja muškaraca, posebno u pogledu mogućnosti napredovanja u poslovnoj hijerarhiji i pristupačnosti upravljačkim pozicijama. Prema podacima Monstata, u 2013. godini ukupan broj nezaposlenih je bio sastavljena od 48,8% žena (16,855) i 51,2% muškaraca (17,659). U 2014. godini, samo 11,3% žena su samozaposlene, što je dvostruko manje nego muškaraca (21,3%). Posebno zabrinjava činjenica da je stopa nezaposlenosti među ženama na sjeveru sedam puta veća nego na jugu i tri puta veća od centralnog regiona. Više od polovine nezaposlenih žena u ruralnim područjima nikada nisu pokušale da nađu posao. Oko 1/3 žena su domaćice i obavljaju poslove koji se odnose na održavanje domaćinstva.

Žene su generalno svjesne nedostatka adekvatnih znanja o preduzetništvu, što pokazuju rezultati istraživanja UNDP-a, “Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori”, budući da jedna trećina žena smatra da im je potrebna dodatna obuka kako bi započele posao, dok 80% smatra da im je potrebna kontinuirana obuka i dalje obrazovanje. Takođe, prema podacija Unije poslodavaca, dostupne informacije o mjerama podrške su slabo korišćene.

U okviru programa IPA 2010. sprovedeno je istraživanje o barijerama sa kojima se žene suočavaju i samo neki od nalaza su da: ono što najviše nedostaje da uspješnije započnu sopstveni biznis je novac i povoljniji modeli finansiranja (kreditiranje). Druge prepreke uključuju nemanje pomoći u pripremi biznis plana, izboru i opremanju prostora, nedovoljno poreskih olakšica u prvim godinama poslovanja, loše poslovne kontakte i nedostatak informacija o procesu registracije preduzeća. Nedostatak poslovnih kontakata i adekvatnog radnog iskustva, nezadovoljavajući nivo upravljačkih vještina, nedovoljan nivo obrazovanja i nemanje dodatne obuke za pokretanje sopstvenog biznisa i neznanje primjera dobre preduzetničke prakse su značajni faktori koji inhibiraju razvoj ženskog preduzetništva.

Smanjenje nezaposlenosti, jačanje omladinskog preduzetništva i unapređenje zapošljivosti mladih prepoznati su kao prioritet u brojnim državnim strategijama, za čiju implementaciju prvenstvenu odgovornost nose državne institucije, ali i ostali akteri u društvu, te donosimo kratak osvrt ljučnih državnih dokumenata na kojima bismo svi trebali da sarađujemo:

– Strategija razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori 2018-2022 u dijelu strateškog cilja 3.5 promocija ženskog preduzetništva, preduzetništva mladih i socijalnog preduzetništva: Operativni cilj 2: Obezbjeđenje potrebnih znanja i vještina – Mjera 1. Kontinuirano sprovoditi i unapređivati sadržaje za razvoj preduzetničkih vještina u formalnom i neformalnom obrazovanju za žene, mlade i socijalne preduzetnike; Mjera 2. Uvesti posebne programe mentorstva i savjetodavne podrške za žene, mlade i socijalne preduzetnike u svim fazama poslovnog razvoja; Mjera 3 Unaprijediti sistem poslovnog informisanja i obezbijediti informacije o mogućnostima i modelima razvoja i ciljane podrške za žene mlade i socijalne preduzetnike na nacionalnom i lokalnom nivou; i Operativni cilj 3: Promocija, umrežavanje i zagovaranje interesa žena, mladih i socijalnih preduzetnika – Mjera 1. Sprovođenje kontinuirane kampanje o značaju preduzetništva mladih i žena; Mjera 2. Unaprjeđivanje kapaciteta poslovnih udruženja žena i mladih i njihovog povezivanja i internacionalizaciji; Mjera 3. Unaprjeđenje vidljivosti uloge i informisanja o mogućnosti socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori; Mjera 4. Promocija primjera dobre prakse kroz inicijative i projekte koji promovišu žensko preduzetništvo, preduzetništvo mladih i socijalno preduzetništvo.

– Strategija za mlade 2017-2021, u dijelu sljedećih prioritetnih ishoda: A – Mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanje zapošljenja i  B – Mladi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju.

– Akcioni plan Strategije za mlade 2017-2021, u dijelu Podrška razvoju preduzetništva mladih: 1) Razvoj i realizacija integrisanih i cjelovitih programa za podršku mladim preduzetnicima i preduzetnicama u skladu s nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016–2020.; 2) Razvoj modela za online karijerno savjetovanje i 3) Promocija značaja karijernog planiranja u skladu sa strategijom cjeloživotne karijerne orijentacije.

– Strategija cjeloživotnog preduzetničkog učenja u Crnoj Gori do 2020. godine u dijelu unaprijeđenja nivoa preduzetničkih znanja, podsticanja preduzetničke inicijative, snaženja preduzetničke pismenosti i jačanja usluge karijerne orijentacije za nezaposlene i zaposlene.

– Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020 u dijelu prioriteta 1: Povećanje zaposlenosti. Smanjenje stope nezaposlenosti: Cilj 1: Stimulisanje kreiranja zaposlenosti i podsticanje konkurentnosti unapređenjem poslovnog okruženja; Cilj 2: Povećanje efikasnosti mjera aktivne politike zapošljavanja sa posebnim naglaskom na uključivanje na tržište rada mladih, žena i dugoročno nezaposlenih lica i Cilj 3: Obezbjeđivanje veće zaposlenosti u nerazvijenim područjima Crne Gore

– Plan obrazovanja odraslih (2019-2022) u dijelu sljedećih prioritetnih oblasti: 3.1. Programi i aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja i učenja i 3.2. Unapređenje znanja, vještina i kompetencija nezaposlenih.

– Pregovaračko poglavlje 19 “Socijalna politika i zapošljavanje” u dijelu podsticanja preduzetništva i samozapošljavanja (cilj 3.2) kroz edukaciju krajnjih korisnika o olakšicama, osnovama započinjanja biznisa, marketinga i istraživanja, apliciranja za sredstva.

– Strategija razvoja ženskog preduzetništva za period 2015-2020.godine u dijelu obezbjeđenja potrebnih znanja i vještina i promocije, umrežavanja i zagovaranja interesa žena preuzetnica

NAPOMENA: Ovaj članak nastao je uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost CEPS-a i ne mora nužno odražavati stavove Evropske unije.