Čuli ste za Rzeszow, čita se Žešov, poljski grad u Potkarpatskom vojvodstvu, tamo negdje blizu mjesta odakle su prema mitologiji Hrvati krenuli na jug?
Niste? Nikakvo čudo, njegova slava i čuvenje potiču iz nedavnog doba, grad je to ni po čemu u svjetskoj istoriji poznat nego po – povlačenju sredstava iz EU-fondova. Pazite sad: od 2004. do danas namakli su cijelih pet milijardi eura! Ne miliona, nego milijardi! Eura! Zanimljivo je napomenuti za uvod kako je te prijelomne 2004. godine Potkarpatsko vojvodstvo sa svojim glavnim gradom Rzeszowom bila najsiromašnija regija Evropske unije, otprilike na nivou naše Dalmacije, samo bez turizma. A danas je najprosperitetniji komad Unije; Rzeszow ima stopu nezaposlenih od 4,5 posto, po visini prosječne plate je u top tri poljska grada, ima najveći broj IT stručnjaka po glavi stanovnika, čak trideset posto građana čine studenti (60 hiljada), a u okolini se proteže moćna avioindustrija s četrdesetak hiljada zaposlenih.
Prijestonica inovacija
– Statistika Rzeszowa zvuči nestvarno, ali ne zaostaju ni drugi poljski gradovi, primjera radi Gdansk je izvukao i nešto više sredstava iz EU-fondova, ali je i puno veći grad. Rzeszow je otprilike veličine Splita, s dvjesto hiljada stanovnika, i moj prvi utisak kad sam vidio što su sve uredili evropskim novcima je da su gotovo izgradili novi grad – kaže nam Krešimir Budiša, savjetnik splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića za Evropske fondove i razvoj, na čiju je inicijativu i pokrenuta ideja o ‘bratstvu’ dva grada.
On napominje da je važno znati važan razlog poljske uspješnosti u izvlačenju novca iz EU-fondova; ta je zemlja za razliku od Hrvatske decentralizovala sistem, tako da svaka regija piše svoje projekte i prijavljuje se na konkurse, dok su kod nas dvije statističke (izmišljene) regije i svaki papir treba proći kroz resorno ministarstvo. A tome nikad kraja.
– Prvo što vidite u Rzeszowu jeste da je sve novo: saobraćajnice, javni prijevoz, obnovljene su zgrade, kompletna infrastruktura, čak je evropskim novcima izgrađen i autoput koji prolazi kroz regiju. U čemu je tajna? Gradska uprava Rzeszowa je zapikirala da se brendiraju kao prijestonica inovacija i vrhunskih tehnoloških projekata i kroz deset godina postigli su nevjerovatan uspjeh. K tome, Poljska je ulaz u EU dočekala spremna, pripremili su golemu dokumentaciju za EU-fondove i krenuli, nisu gubili ni trenutka – priča nam Budiša, dodavši da su uz pomoć EU-fondova profitirali svi: gradska uprava, privatni preduzetnici, univerzitet, nevladin sektor, čak i Crkva.
Rzeszow je tako za jednu deceniju izgradio saobraćajnica za 160 miliona eura, nabavili su autobuse za javni prevoz na gas za 140 miliona eura (ali su na nuli, čime nisu zadovoljni i sada će uzeti nove na struju – bez šofera), a autobuske stanice su zatvorene s ventilacijom, klimatizacijom, punjačima za mobilne telefone i laptopovee, napajaju se preko solara.
Univerzitet je dobio 140 miliona eura, podigli su most preko rijeke za 54 miliona eura, u sistem pročišćavanja pitke vode, odnosno vodovoda uložili su 33.8 miliona eura, u vatrogasni i sistem za katastrofe 9.5 miliona eura, u gradsku internetsku mrežu 1.6 miliona eura, izgradili stadion za 13.5 miliona eura, obnovili podzemne turističke trase za 4 miliona eura, doslovno sve fasade su uređene, posvuda su zelene površine i fontane, nad javnim garažama se protežu parkovi i ružičnjaci… Podigli su “Aviation Walley”, središte ekonomskog razvoja u kojem se proizvode sofisticirani dijelovi za američke vojne avione ali i civilne avione, i to za kompanije poput Boeinga i Airbusa, u kojem radi 40 hiljada ljudi… Nabrajanju ne bi bilo kraja kad bismo išli u sve detalje, a dobro je znati da je 2008. godine hrvatski BDP po glavi stanovnika bio viši od poljskog za 25 posto, dok je danas poljski viši za 20 posto od hrvatskog.
Disperzija gradskih kancelarija
– Posebno je zanimljiv inteligentni sistem gradskog saobraćaja, gdje se iz centra na ekranima prati kompletan saobraćaj u gradu. Recimo, ako neka autobuska linija kasni, preko semafora se uvodi pozitivna diskriminacija i kroz jednu traku propušta se javni prevoz ili interventne službe. Displeji uz cestu upozoravaju vas kako izbjeći gužvu, moguće je u svakom trenutku organizovati zeleni talas. Posebno su ponosni na svjetleći kružni tok za pješake na velikoj raskrsnici u gradu, koji su izgradili po uzoru na Šangaj. Jedna od njihovih inovacija je i disperzija gradskih kancelarija: dio njih je raspoređen u trgovačkim centrima kako bi bili dostupniji građanima!
Gradski budžet Rzeszowa bio je 2003. sličan splitskome, 94.6 miliona eura, a danas je 340 miliona eura.
Gradonačelnik Rzeszowa, najinovativnijeg grada u Evropi, Tadeusz Ferenc ima, vjerovali ili ne, 77 godina, a i svi njegovi saradnici ljudi su u poodmaklom životnom dobu.
Izvor: Slobodna Dalmacija, Piše Damir Šarac