Evropske zemlje Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Rumunija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija nalaze se u prvih deset zemalja u svijetu sa najvećim odlivom mozgova, navedeno je u istraživanju ,,Odliv mozgova – trendovi i izazovi” koje je nedavno uradio Istraživački centar Skupštine Crne Gore.
Precizirali su da najnovije istraživanje britanskog lista The Economist na temu masovnog iseljavanja visokoobrazovanih i talentovanih ljudi u svijetu, a u skladu sa podacima koji su preuzeti iz Globalnog izvještaja o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, pokazuje da BiH zauzima treće, Hrvatska četvrto, Rumunija peto, Moldavija sedmo, Sjeverna Mekedonija osmo, a Srbija deseto mjesto.
Od zemalja EU najveću stopu iseljavanja visokokvalifikovane radne snage, dodaju oni, imale su Hrvatska i Rumunija, dok od zemalja Zapadnog Balkana prednjači Bosna i Hercegovina.
– Ovaj proces doveo je do nedostatka ponude radne snage u ovim državama, naročito u oblasti nauke i tehnologije – piše u analizi.
Došli su do podatka da od 2017. godine više od trećine visokoobrazovane radne snage Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije živi u inostranstvu. Tri četvrtine mladih u Srbiji, s druge strane, prema studiji koju je sprovela Fondacija “Fridrih Ebert”, izražava želju/namjeru da emigrira.
– Što stavlja Srbiju na prvo mjesto među zemljama u regionu, u kojima takvu želju ima u prosjeku polovina ispitanika ? naveli su oni.Bez krajaKažu da mnogi zdravstveni radnici odlaze u Evropsku uniju i Švajcarsku. Više plate u zemljama sa većim dohotkom, bolji uslovi rada, kao i profesionalni razvoj su glavni razlozi za iseljavanje.
Prema podacima nacionalnog udruženja medicinskih radnika, u BiH je blizu 300 visokokvalifikovanih ljekara napustilo zemlju u 2016. godini. Broj ljekara koji se iseljava ,,može biti i veći, s obzirom na činjenicu da neki od njih napuste zemlju odmah nakon završetka medicinskog obrazovanja, pa se samim tim nikada ni ne prijave na biro rada”.
– Od 2013. godine 525 ljekara starosti između 24-46 napustilo je Hrvatsku, a još blizu 1.215 se priprema za odlazak – navodi Istraživački centar Skupštine Crne Gore.
Podsjećaju na najskorije procjene da će Njemačkoj biti potrebno 500.000 dodatnih medicinskih sestara do 2030. godine, te da će potreba za zdravstvenim radnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu rasti dvostruko brže nego stanovništvo do 2035. godine.
A masovni ,,odliv mozgova”, prema nalazima, bilježi se i kod inženjera, te kadra iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija.
– Evropska unija iznova i u kontinuitetu izražava zabrinutost zbog visokog stepena iseljavanja iz zemalja Zapadnog Balkana. Ipak, prema dostupnim podacima, Evropska unija u velikoj mjeri profitira od emigracije – navode u istraživanju.
Povećan broj otvorenih radnih mjesta u nekim ključnim zanimanjima poput inženjerstva, softverskog dizajna i zdravstvene zaštite je, kako kažu, naveo mnoge evropske zemlje da prihvate ljude sa Zapadnog Balkana. Tako, podsjećaju oni, Njemačka postaje jedna od vodećih zemalja za prihvatanje iseljenika iz zemalja Zapadnog Balkana.
Dobitak
Na pojavu ovakvih migracija pojedine zemlje, prema ovom nalazu, odgovorile su na način što su kreirale razne inicijative kako bi spriječile odlazak svojih visokoobrazovnih ljudi. Kao primjer navode kako španska kompanija CEPSA, jedna od vodećih u energetskom sektoru u državi i posluje na globalnom tržištu, sprovodi program “Povratak talenata” preko kojeg im nudi priliku da kod njih počnu profesionalnu karijeru.
– Izloženost raznolikom skupu vještina i radnih kultura, uz nova pronađena finansijska sredstva, neminovno doprinose odluci da se iseljenici vrate u matičnu zemlju – piše u analizi.Kažu da je u Albaniji veća vjerovatnoća da emigranti koji su se vratili kući pokrenu sopstveni biznis od onih koji nikada nijesu napustili zemlju. Oko 50 odsto migranata ,,koji su se vratili u Tursku su nakon rada u Njemačkoj 1980-ih postali preduzetnici, koristeći kapital koji su stekli u inostranstvu da bi pokrenuli svoj biznis”.
– Prema Svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu, bivši emigranti prijavili su 98 odsto patenata u Albaniji, 75 u Bosni i Hercegovini i 71 odsto u Srbiji – navode u istraživanju.
Povratnici su, kako ističu, možda imali i najveći uticaj na državni i finansijski sektor, gdje mnogi od njih sada i rade. Došli su do podataka i da najmanje 20 procenata zaposlenih u finansijskom sektoru u BiH, Hrvatskoj i Srbiji posjeduje diplome iz inostranstva, te da je većina državnih službenika u Albaniji školovana u inostranstvu. Većina želi u NjemačkuIstraživački centar navodi da sa izuzetkom Bugarske i Crne Gore, većina mladih ljudi iz regiona navode Njemačku kao svoj prvi izbor zemlje gdje bi se iselili.
– Njemačka je najčešće navedena kao zemlja prvog i drugog izbora. Druge zemlje od interesa kao destinacije mladih uključuju Veliku Britaniju za Bugarsku, SAD za Crnu Goru, Švajcarsku za Kosovo i Italiju za Albaniju, koje su, takođe, tradicionalna čvorišta dijaspore ovih zemalja – ističu u istraživanju.
Izvor: Pobjeda